Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Centar

100 000 ES (ekvivalent stanovnika)

Uređaj je dimenzioniran prema prethodno izrađenim i usvojenim rješenjima i studijama za I. FAZU izgradnje 100.000 ES uz drugi stupanj pročišćavanja; te za II. FAZU: 200.000 ES uz drugi stupanj pročišćavanja.

Drugi stupanj pročišćavanja sastoji se od niza bioloških, kemijskih i fizikalnih procesa koji imaju funkciju uklanjanja većine organskih tvari prisutnih u vodi, a obuhvaća primjenu bioloških i/ili drugih postupaka čišćenja, kojima se u otpadnim vodama smanjuju koncentracija suspendirane tvari i BPK5 influenta za 70-90 %, a koncentracija KPK za najmanje 75 %.







PRETHODNI (MEHANIČKI) STUPANJ PROČIŠĆAVANJA:

grube rešetke 4 cm + fine rešetke sa sitom 3 mm + aerirani pjeskolov - mastolov.

PRVI STUPANJ PROČIŠĆAVANJA:

gravitacijsko taloženje u prethodnim taložnicama te ugušćivanje.

DRUGI STUPANJ PROČIŠĆAVANJA:

konvencionalni (uobičajeni) jedno stupanjski postupak s aktivnim muljem - bioaeracijski spremnici; naknadni taložnici; recirkulacija mulja i evakuacija viška mulja te uguščivanje.

OBRADA MULJA:

crpna stanica za recirkulaciju i evakuaciju viška mulja; zgušnjači mulja (2 odvojena komada); strojna dehidracija i neutralizacija mulja.

OSTALI DIJELOVI I OPREMA POTREBNA ZA REDOVITO FUNKCIONIRANJE PROCESA PROČIŠĆAVANJA:

centralni i lokalni upravljački sustav; pričuvni diesel-agregat; biofiltracija zraka (ulazni objekt i objekti dehidracije i zgušnjavanja mulja); ventilacija (prostorije s puhalima zraka); laboratorijska oprema u upravnoj građevini.




Prethodni stupanj pročišćavanja




Grube rešetke (4 cm)

Automatske rešetke imaju ulogu izdvajanja najgrubljih sadržaja iz 'sirove' otpadne vode i time vrši ulogu zaštite rada pužnih crpki i 'finih' automatskih sita. Razmak (svijetli!) između rešetki je 4 ÷5 cm, protok kroz jednu rešetku (I. faza) 1000 l/s. Otpad se izdvaja u horizontalni transporter i dalje u dehidrator i u prihvatni spremnik.







Fine rešetke (3 mm)

Automatska sita imaju ulogu izdvajanja 'finijih' sadržaja iz 'sirove' otpadne vode. Razmak otvora 'finog' sita je 3 mm, protok kroz jedno sito je 1000 l/s. Pranje vodom se obavlja automatski kao i uključivanje u rad. Otpad se izdvaja u horizontalni transporter i dalje u automatski dehidrator i u prihvatni spremnik.







Pjeskolov - mastolov

Primjena pjesklova-mastolova je u svrhu izdvajanja pijeska i drugih anorganskih čestica, zatim plutajućih tvari, masnoća i drugih tvari manje gustoće od vode. Pijesak se ispušta u spremnik i odvozi na komunalnu deponiju. Plutajuće tvari (masnoće) se odvajaju u posebno okno na kraju mastolova, odakle se povremeno odvoze na odlagalište.







Prvi stupanj pročišćavanja




Primarni - prethodni taložnici

U prethodnim taložnicima , koji su uobičajeni kod konvencionalnog postupka čišćenja, uklanjaju se taložive raspršene tvari. Kod predviđenog zadržavanja od cca. 1,50 h ukloniti će se cca. 57% raspršene tvari. Prema iskustvu (ATV-131) može se računati sa uklanjanjem oko 33% organskih tvari izraženih preko BPK5, čime se smanjuje opterećenje bioloških spremnika, te istovremeno štedi na potrošnji energije.







Drugi - biološki stupanj pročišćavanja




Biološki (II) stupanj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Centar Zadar radi na principu razgradnje organskih čestica u otpadnoj vodi pomoću mikroorganizama, koji se nalaze u aktivnom mulju. Za taj proces i metabolizam mikroorganizama je potreban kisik, kojeg se u otpadnu vodu dovodi s raspršavanjem komprimiranoga zraka u obliku finih mjehurića.

Bioaeracijski spremnici

U bioaeracijskom bazenu dolazi do absorbcije organskih čestica na površinu flokula aktivnoga mulja (flokule aktivnoga mulja su nakupine različitih mikroorganizama, prilagođenih na prisutne uvjete u bioaeracijskom bazenu). S time dolazi do djelomične absorbcije organskih čestica u kompletnu masu mikroorganizama. S prelaskom u naknadni taložnik dio absorbcija se završava i dolazi do odvajanja izbistrene otpadne vode i ''teškoga'' aktivnog mulja. Aktivni mulj se prikuplja u crpnoj stanici za recirkulaciju, od kuda se vraća u bioaeracijski bazen, a višak mulja evakuira u zgušnjaće mulja i dalje na obradu. Aeracija otpadne vode se vrši upuhivanjem komprimiranoga zraka i s njegovim raspršivanjem pomoću posebnih membranskih aeratora, koji su smješteni pri dnu bazena. Tako nastaju vrlo fini mjehurići, s kojima se aerira ukupni volumen bioaeracijskog bazena.







Naknadni taložnici

Izvedena su 2 (dva) naknadna - sekundarna taložnika sa zajedničkim pokretnim mostom zgrtača istaloženog mulja na dnu (i površinskog zgrtača plivajućeg mulja) .U naknadnim taložnicima vrši se 'bistrenje vode' prije ispusta u recipijent na način da se taloži 'stabilan' ili većim dijelom stabilan mulj na dnu. Vrijeme zadržavanje vode za 'bistrenje' u naknadnom taložniku je cca 3,5 h.







Recirkulacija mulja i evakuacija viška mulja

Naknadni (sekundarni) mulj iz naknadnih taložnika odvodi se u crpnu stanicu – jedna građevina sa 2 (dvije) funkcije - recirkulacija mulja i evakuacija viška mulja. Recirkulacija se vrši pomoću pužnih crpki. Pužne crpke imaju ulogu podizanja razine otpadne vode na visinsku kotu koja omogućava priključenje na bioaeracijske spremnike u daljnjem gravitacijskom tečenju. Višak mulja (evakuacija) ide u zgušnjače mulja.







Obrada mulja




Zgušnjači mulja

Primarni i sekundarni mulj iz primarnih i sekundarnih taložnika uvodi se u zgušnjače 'mješavine' primarnog i sekundarnog mulja tlačnim cjevovodom iz crpnih stanica. Zgusnuti mulj se crpi vijčanim (muljnim-horizontalnim) crpkama na dio uređaja za dehidraciju mulja.







Strojna dehidracija mulja

Dehidracijom mulja uklanja se višak vode čime se smanjuje volumen mulja, te omogućuje odvoz na deponiju standardnim prijevoznim sredstvima (kamionima). Isto tako, smanjenjem volumena, smanjuju se troškovi prijevoza. Dehidracijom mulja se povećava ulazna koncentracija suhe tvari mulja sa 5% na izlaznu koncentraciju suhe tvari dehidriranog mulja na 25%. Dehidrirani 'muljni kolač' odlagaže se u prihvatne spremnike putem transportera odakle se odvozi na komunalni deponij. Dnevna proizvodnja dehidriranog mulja je od 14.000 do 18.000 kg/dan.







Laboratorij




U sklopu biološkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda UPOV-a Centar Zadar, smješten je laboratorij u kome se vrše pogonske analize za potrebe upravljanja tehnologijom pročišćavanja otpadne vode.

 

Laboratorij se sastoji od fizikalno-kemijskog dijela, mikrobiološkog dijela i vagaone te pomoćnih prostorija (praonice i prostorije s ventilacijom za smještaj kemikalija). Svaki radni dan vrši se uzorkovanje i analiza sirove otpadne vode, pročišćene otpadne vode, aktivnog mulja te dehidriranog mulja. Analize obuhvaćaju obradu trenutnih i kompozitnih uzoraka vode i mulja.

 

Fizikalne analize:

pH, otopljeni kisik, provodljivost, suspendirane tvari.

Kemijske analize:

kloridi, BPK5, KPK, amonijak, nitrati, nitriti, sulfati, fosfati, ukupni dušik.

Mikrobiološke analize: (svakodnevno se mikroskopski analizira)

mulj iz bioaeracijskih bazena, povratni mulj iz sekundarnih taložnica.

 

Mikroskopska analiza mulja obuhvaća pregled svježih preparata mulja te procjenu stanja u sistemu na osnovu izgleda flokula i sastava mikroorganizama. Digitalnim fotoaparatom povezanim s računalom omogućeno je fotografiranje istih.




Pročišćavanje zraka




Zrak neugodnog mirisa se usisnim kolektorom dovodi na scrubber i prolazi kroz scrubber. Prolazom kroz scrubber zrak neugodnog mirisa se "pere", ovisno u upotrebljenim kemikalijama. Cirkulaciona crpka iz prihvatnog tanka usisava otopinu za pranje i kroz razdjelni cjevovod, na kojem se nalazi sistem mlaznica, koje otopinu, praktički, pretvaraju u oblak sitnih kapljica, distribuira po površini kontaktne posteljice. Nakon što je obavila svoju funkciju "pranja" zraka, otopina za pranje se ponovo prikuplja u prihvatnom tanku za novi ciklus "pranja". Pomoću ventilatora scrubber radi uvijek u podtlaku. Ventilator se nalazi na ulaznom dijelu scrubber-a i osim usisne funkcije ima i funkciju potiskivanja zraka prema odvodnom kaminu.

Doziranje kemikalija vrši se automatskim elektronskim dozirnim crpkama, osnovom izmjerenih vrijednosti na mjernim instrumentima montiranim na svakom stupnju uređaja. U svakom stupnju uređaja se preko velike dodirne površine između otopine pranja (raspršena pomoću cirkulacionih crpki i ispune) i zraka vrši specifična radnja, ovisna o primjeni pojedine kemikalije.